Autor u uvodnoj napomeni objašnjava metaforu naslova knjige: „U pjesmi o konobi – mjestu svih gušta na ovome svitu, gdje se i pije i plaće kad dušu stegne tuga i gdje se s prijateljima uz pismu zaboravljaju brige – čovjek se povlači, sam ili s prijateljima, u svijet poznatog, u svoj dom u kojem može osjetiti i prepoznati sebe. I u radosti i u tuzi. Danas, ona postaje utočište naspram svijeta nestalnosti i privremenosti, odbjeglog i uznemiravajućeg svijeta globalnih tokova...“
Iz mnoštva zanimljivih i značajnih napomena, koje je ispisao na kraju poglavlja, spomenut ćemo (a u kontekstu razmatranja načina raspada ex-Jugoslavije i stvaranja nacionalnih država s novim, „nacionalističko/etničkim identitetom“) upozorit ćemo na napomenu u kojoj se citira izjava Franje Tuđmana (u govoru na Trgu bana Jelačića u Zagrebu 24. svibnja 1992. godine) o ratu, o tome da li se on mogao izbjeći: „Jest, ne bi bilo rata da smo odustali od svoga cilja da stvorimo samostalnu i nezavisnu državu Hrvatsku…“
U dijelu knjige u kojem se bavi etničkim čišćenjem i „nacionalnom revolucijom“ prelomnih devedesetih godina prošlog stoljeća, Hodžić citira tekst poznatog hrvatskog književnika (akademika) Slobodana Novaka (iz 1996. godine): „Hrvatska se čisti i čistit će se dokle god ne osvane u svome autentičnom ruhu. Sretni smo što je konačno došlo vrijeme za to“. Jer, „svi oblici njezina života i svi segmenti njezina korpusa“ bili su zagađeni „jugounitarističkim i velikosrpskim smećem“ i sada, čisteći se od toga smeća, obnavlja svoj izvorni lik i vraća se vlastitome biću…Očišćeno od povijesnih naslaga „biće“ se ponovno ukorjenjuje u sve segmente nacionalnog „korpusa“. Nakon iskorjenjivanja i prljanja slijedi čišćenje i ponovno ukorjenjivanje…“
Najkraće ćemo upozoriti i na mišljenje recenzenata, uglednih sociologa Vjerana Katunarića i Vlaste Ilišin. Uz napomenu da su u suvremenoj hrvatskoj sociologiji analize socijalne strukture i promjena nastalih u razdoblju tranzicije izrazito deficitarne, te da su malobrojne, te da su malobrojne i sintetičke studije koje Hrvatsku smještaju u globalni kontekst, prof. dr. Vjeran Katunarić smatra da je autor knjige „objasnio neke od ključnih točaka preobražaja društva i nacionalne svijesti suvremene Hrvatske“. Prof. dr.Vlasta Ilišin Hodžićevu knjigu smatra „nezaobilaznom literaturom za sve znanstvenike i stručnjake koji se bave promišljanjem promjena koje su se dogodile u hrvatskom društvu i domišljanjem strateških pravaca za optimalan društveni razvoj. Dobivene spoznaje obogaćuju korpus znanja u hrvatskim društvenim znanostima (napose u sociologiji), čime su u izravnoj funkciji razvoja kako deficitarnih istraživanja socijalne strukture i stratifikacije tako i pojedinih znanstvenih disciplina“.
Knjiga ima 338 strana, format 24x17, meki uvez, a u knjižarama joj je cijena 170 kuna.
Korice je oblikovao Borivoj Dovniković Bordo.